All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Article
Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do više od pola milijuna smrti u EU-u otkad je počela, a kraj joj se još ne nazire. Zahvaljujući opsežnim programima cijepljenja i rastućem kolektivnom imunitetu, pandemija je usporena te je zdravlje ljudi bolje zaštićeno, no samo prošlog tjedna ipak je zabilježeno više od 1.000.000 novih slučajeva. S obzirom na to da se približava zima i sezona gripe, mogli bismo se suočiti i s drugim varijantama i porastom broja slučajeva.
Pandemija je bila jedan od razloga gospodarske neizvjesnosti i ranjivosti te je opteretila javne financije i dovela do ponovnog određivanja prioriteta u pogledu politika. Situaciju je dodatno pogoršao rat u Ukrajini, koji je doveo do neizmjerne ljudske patnje na terenu, ali i dodatno pogoršao gospodarske probleme. Krajem kolovoza godišnja stopa inflacije u europodručju procijenjena je na 9,1 %. Rast cijena energenata, koji je sastavni dio izračuna sveukupne inflacije, iznosio je preko 38 %. Očekuje se da će ova visoka stopa inflacije sa sobom donijeti stagnaciju gospodarstva koje se još uvijek oporavlja od pandemije. Prihodi ne idu u korak s inflacijom, a ona će nastaviti smanjivatikupovnu moć u Europi i svijetu.
Tijekom ljeta klimatska kriza bila je glavna tema. Znanost već desetljećima upozorava na to da se klima mijenja te da će to utjecati na sve aspekte naših života. Za milijune Europljana klimatske promjene nisu više samo hipotetski scenarij mogućih utjecaja u budućnosti, već su ovog ljeta postale svakodnevica. Velik dio Europe suočio se s intenzivnim toplinskim valovima, a temperatura je na brojnim mjestima prelazila 40 °C.
Prosječne temperature u Europi ovog su ljeta bile više nego ikad. Ekstremna vrućina dovela je i do povećanog rizika od suše. Kolovoz 2022. općenito je bio znatno sušniji od prosjeka u većem dijelu zapadne i dijelovima istočne Europe. U brojnim dijelovima Europe prosječna količina padalina već je nekoliko godina zaredom ispod prosjeka. S druge strane, u većem dijelu Skandinavije i dijelovima južne i jugoistočne Europe ljeto je bilo vlažnije nego inače. Ipak, ova klimatska neizvjesnost i nestabilnost nisu promijenile činjenicu da krajem kolovoza 2022. suša, koja će vjerojatno biti „najgora u barem posljednjih 500 godina“, prijeti prostoru od gotovo dvije trećine europskog teritorija prema nedavnoj procjeni Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije.
Ekstremna vrućina i smanjena vlažnost tla povećavaju rizik od šumskih požara. Ove je godine dosad u šumskim požarima u EU-u izgorjelo rekordnih 700.000 hektara. Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare Španjolska je dosad najteže pogođena jer je tamo izgorjelo više od 283.000 hektara (što odgovara površini malo većoj od Luksemburga), a nakon nje slijede Rumunjska (150.735 hektara), Portugal (86.631 hektara), Francuska (62.102 hektara) i Italija (42.835 hektara).
Ovi klimatski utjecaji pojavljuju se u kontekstu šire krize bioraznolikosti koja je uzrokovana prekomjernom eksploatacijom, degradacijom ekosustava i onečišćenjem, te koju sve više pogoršavaju klimatske promjene. Ugroženi su brojni ekosustavi, od tla do morskih staništa, a brojnim vrstama prijeti izumiranje. Uništavanje okoliša utječe na naše zdravlje i dobrobit, kao i na našu sposobnost prilagodbe na klimatske promjene.
Ove su krize globalne i međusobno povezane. One su posljedice neodrživih sustava proizvodnje i potrošnje u globaliziranom gospodarstvu. Dosad je više od 6,5 milijuna ljudi izgubilo život zbog bolesti COVID-19. Indijski su potkontinent ovog ljeta pogodile ekstremne vrućine. Poplavljena je jedna trećina Pakistana. Ekstremne globalne temperature izazvale su brzo topljenje himalajskih ledenjaka, a poplave do kojih je to dovelo raselile su 32 milijuna Pakistanaca kojima su hitno potrebni sklonište, hrana i lijekovi. Razmjer uništenja do kojeg je došlo u Pakistanu, snaga tajfuna u Južnoj Koreji, kao i požari i suša koji su u tijeku u Kaliforniji premašili su predviđanja.
Posljedice poplava u Pakistanu osjetit će se u cijelom svijetu. Pakistan je veliki proizvođač i potrošač riže, jedne od glavnih namirnica na globalnom prehrambenom tržištu koje je već pod pritiskom zbog rata u Ukrajini. Cijene hrane i prehrambena tržišta nestabilni su te se suočavaju s mogućim poremećajima u lancima opskrbe. Suše u Europi vjerojatno će dodatno utjecati na cijene te će pogoršati krizu povezanu s troškovima života.
Rat u Ukrajini također je raselio milijune i uzrokovao gubitak života, zagađenje okoliša i uništenje ključne infrastrukture. Riječ je o humanitarnoj krizi, a oporavak od nje trajat će godinama, ako ne i desetljećima. Rat je također izazvao gospodarsku i energetsku krizu u Europi. Reakcija Europske unije na rusku agresiju bilo je uvođenje gospodarskih sankcija Rusiji te je uvoz fosilnih goriva iz Rusije smanjen.
Za brojne države članice EU-a Rusija je bila glavni dobavljač energenata, ali Europska komisija i države članice sada pokušavaju smanjiti navedenu ovisnost o Rusiji. Početkom rujna Rusija je prekinula opskrbu plinom kroz plinovod Sjeverni tok 1 iz kojeg se prije rata u EU uvozilo gotovo 40 % prirodnog plina.
Trenutačna energetska kriza u Europi ima dvojaki učinak: cijene energenata dramatično su porasle, a Europa je sada suočena s ograničenom opskrbom za nadolazeće zimske mjesece. Brojne zemlje u Europi počele su uvoditi hitne mjere u svrhu smanjivanja potrošnje, osiguravanja energetske sigurnosti i sprječavanje rasipanja, kao i ograničavanja utjecaja rastućih računa za energiju na kućanstva.
Ovakav kontekst višestrukih istovremenih kriza složen je, izazovan i bez presedana. Kao i u svim krizama, neke će zemlje i zajednice biti više pogođene od drugih. Brojna kućanstva u Europi i u cijelom svijetu brinu se hoće li moći zadovoljiti osnovne potrebe kao što su potreba za hranom i grijanjem. Ranjivi smo.
Naši prirodni sustavi, zdravlje i gospodarstvo također su ranjivi. Većina globalnih kriza ukazuje na isti temeljni uzrok: neodrživo korištenje resursa našeg planeta.
Međutim, EU i drugi ukazali su na to da je rješenje za ovaj temeljni uzrok djelovanje u području klime i okoliša.
Europskim zelenim planom Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u svrhu rješavanja uzroka ovih kriza. Ti su ciljevi transformacija energetskih sustava, smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima, ulaganje u čiste i obnovljive izvore energije, obnova prirode i jačanje kružnosti gospodarstva uz osiguravanje pravedne tranzicije tijekom koje ćemo pružiti podršku onima koji su najviše pogođeni krizama.
Potrebna tranzicija neće biti jednostavna te će za nju biti potrebno vremena i novca. Međutim, s obzirom na brojne krize s kojima se suočavamo, bilo da je riječ o nestašicama energenata, ekstremnim vremenskim prilikama ili rastućoj inflaciji, nemamo drugog izbora nego djelovati, i to hitno, a naše djelovanje, odluke i politike trebaju težiti osiguravanju održive budućnosti. Ako ne bismo djelovali, to bi bilo vrlo neodgovorno, skuplje od djelovanja i etički neprihvatljivo.
Ekološke, gospodarske i društvene ranjivosti i utjecaji našeg postojećeg gospodarskog modela dobro su istraženi i dokumentirani. Znanstveni modeli i analize pružili su nam prije nekoliko desetljeća dobru predodžbu o tome kamo idemo. Ovo čemu svjedočimo nije ni neočekivana ni iznimna situacija. Sada više ne trebamo pokušavati predvidjeti budućnost, nego moramo iskoristiti sve raspoloživo znanje kako bismo je oblikovali u potpuno održivom smjeru.
Hans Bruyninckx
Izvršni direktor Europske agencije za okoliš (EEA)
Uvodni članak objavljen u biltenu Europske agencije za okoliš (EEA), rujan 2022
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/articles/ljeto-2022-zivot-u-vrijeme or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-22 20:27
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima