Intervju: što nam sateliti govore o Zemlji: Sateliti Sentinel i program Copernicus

Što vam je prolazilo kroz misli prilikom lansiranja satelita Sentinel–2C?

Bilo je to izrazito emocionalno iskustvo. Najviše sam iznenađena time koliko me to dojmilo. Stajali smo ondje, u potpunom mraku, i s mjesta na kojem smo bili nismo vidjeli čak ni točku lansiranja rakete.

Potom se odjednom u daljini pojavilo svjetlo i osvijetlilo mrak te smo vidjeli kako polijeće. Zvuk je kasnio jer je točka lansiranja bila toliko daleko, a to je pridonijelo iščekivanju. U trenutku kad je zvuk dopro do nas, preplavile su nas emocije.

Raketa je za sobom ostavila savršen polukružni trag na nebu i u jednom trenutku je nestala među niskim oblacima, a potom se opet pojavila. Iskustvo je bilo toliko savršeno da se činilo nestvarnim. Pomislila sam: „Ovo se zbilja se događa”.

© ESA–S. Corvaja

Radim sa satelitskim snimkama od magistarskog rada u Wageningenu od ranih 2000-ih. Uvijek sam bila upoznata sa satelitima, znam da su gore i prikupljaju podatke, ali fizički čin lansiranja satelita u svemir bio mi je apstraktan pojam.

Vidjeti lansiranje rakete bilo je neopisivo stvarno iskustvo. Možda zvuči jednostavno, ali u tom trenutku bilo je intenzivno.

Koja je poboljšanja donio satelit Sentinel–2C?

Sentinel–2C daje kontinuitet satelitu Sentinel–2A. Copernicus je golemi projekt Europske unije i nužno je prilikom planiranja osigurati dugotrajno održavanje. Sentinel–2C osigurat će kontinuitet podataka i bit će poveznica između satelita Sentinel–2A, 2B i eventualno, 2D. Ti sateliti rade u parovima i pružaju čvrste temelje našem radu pri CLMS-u (usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus).

Kontinuitet je ključan za vrstu dugotrajnog praćenja koje provodimo pri CLMS-u i Europskoj agenciji za okoliš (EEA). Kada radite s podatcima o okolišu, nije uvijek riječ o povećanju rezolucije ili frekvencije, nego o izradi dosljednog vremenskog niza tijekom mnogo godina.  Uvodite li prečesto promjene, postaje teško održati dosljednost.

Sentinel–2C moći će nam pružiti pouzdan vremenski niz od lansiranja satelita Sentinel–2A pa sve do iduće generacije satelita, što pokriva razdoblje od otprilike 15 godina. Taj je dosljedni tok podataka od neprocjenjive važnosti prilikom praćenja promjena u okolišu tijekom vremena.

Buduće generacije satelita Sentinel nastavit će uvoditi poboljšanja kao što su bolja prostorna rezolucija i druge značajke.

Što će biti sa starijim satelitima?

Sentinel–2A će se s vremenom staviti izvan pogona. Raspravljalo se o držanju triju satelita u orbiti istovremeno kako bi se povećala frekvencija prikupljanja podataka, što bi nam omogućilo snimanje snimki svaka tri dana, umjesto svakih pet.

Zemlje poput skandinavskih zemalja i Austrije, u kojima pokrivenost oblacima na planinskom području otežava da se ostvari promatranje bez oblaka, bile su najveće zagovornice tog prijedloga. Sentinel–2A već je nadživio svoj očekivani vijek trajanja od sedam godina. Premda je još funkcionalan, bliži se kraj njegove misije pa je Europska komisija odlučila prekinuti njegovo održavanje.

Na koji način CLMS upotrebljava podatke iz satelita Sentinel–2?

CLMS je jedan od najvećih korisnika Sentinela–2 jer se radi o satelitu namijenjenom za praćenje kopna, a mi smo služba koja nudi usluge praćenja kopna u sklopu programa Copernicus. Zato smo bili uključeni u definiranje specifikacija Sentinela–2 i zato smo aktivni u definiranju budućih misija.

Naši pružatelji usluga upotrebljavaju snimke sa satelita Sentinel-2 za stvaranje različitih proizvoda, pružanje informacija povezanih s pokrovom zemljišta, uporabom zemljišta, stanjem vegetacije, vodnim resursima, pa čak i energetskim varijablama. Primjerice, možemo se koristiti strojnim učenjem da bismo automatski klasificirali pokrov zemljišta ili da bismo imali proizvode povezane sa stanjem vegetacije. Osim toga, možemo upotrijebiti i podatke da bismo proveli analize uporabe zemljišta, kao što je razlikovanje voćnjaka od vinograda, što se često mora raditi ručno.

Kako ti podatci utječu na svakodnevni život Europljana?

Ti su podatci korisni čak i izvan politike i administracije. Na primjer, poljoprivrednici ih koriste u praćenju zdravlja svojih usjeva ili kada provjeravaju nedostatak vode, višak vlage ili prilikom potrebe za gnojivom. Drvna industrija može procijeniti  stanje šuma bez potrebe za inspekcijama na licu mjesta.

Primjećujemo i sve veći interes osiguravajućih društava koja upotrebljavaju naše podatke za procjenu odštetnih zahtjeva. Financijske institucije počinju iskorištavati podatke za certificiranje održivosti i procjena rizika.

Postoji golemi potencijal za upotrebu tih podataka u područjima kao što su civilna zaštita, usklađenost s propisima o okolišu, pa čak i sprečavanje kaznenih djela protiv okoliša kao što su nezakonita sječa ili crpljenje vode. Jedna od usluga programa Copernicus imala je za cilj praćenje usklađenosti s propisima o okolišu, što uključuje suzbijanje nezakonitih aktivnosti kao što su odlaganje ili sječa. Iako se u okviru CLMS-a ne proizvode posebni proizvodi u tu svrhu, druge osobe zasigurno mogu upotrebljavati naše podatke za utvrđivanje takvih aktivnosti. To je moćan alat za osiguravanje poštovanja zakona o zaštiti okoliša.

I moram dodati da su svi ti podatci dostupni i raspoloživi na internetu, i to besplatno.

Kako se kopneni proizvodi programa Copernicus mogu upotrebljavati na europskoj razini?

Jedna od prednosti naših proizvoda je dosljednost. Ako želite znati status nečega diljem Europe, naši proizvodi pružaju dosljedan pregled na cijelom kontinentu. To je ključno jer, iako su nacionalni skupovi podataka obično kvalitetniji za određene zemlje, nudimo nešto što je usklađeno u cijelom području interesa. Jedan od naših vodećih proizvoda, na primjer, je Corine pokrov zemljišta, koji koristi istu definiciju razreda pokrova zemljišta u svih 39 zemalja članica EGP-a i Ujedinjene Kraljevine. Ta je dosljednost od velike koristi jer možete usporediti razrede pokrova zemljišta, primjerice u Italiji i Irskoj, znajući da su klasificirani na temelju istih kriterija.

Zbog toga je Corine pokrov zemljišta jedan od najčešće korištenih i najčešće preuzimanih proizvoda. Projekt datira iz 1990. godine, a sljedeće ažuriranje bilo je 2000. godine. Od tada se ažurira svakih šest godina, a trenutačno radimo na ažuriranju za 2024.

Kako vidite budućnost podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel koji utječu na politiku u području okoliša i klime?

Trenutačno radimo na definiranju treće faze programa Copernicus, koja će uključivati nove misije usmjerene na područja kao što su vlaga u tlu i kvaliteta vode. Postoji jedna misija zbog koje sam posebno uzbuđena: hiperspektralno snimanje. To će nam omogućiti da pratimo ne samo zdravlje vegetacije, već i sastav tla u mnogo većoj mjeri. Moj magistarski rad bio je usmjeren na hiperspektralne podatke, stoga mi je osobno stalo da se ta tehnologija razvije.

U budućnosti ćemo nastaviti prilagođavati svoj portfelj tim novim mogućnostima. S novom generacijom satelita Sentinel i misijama širenja moći ćemo poboljšati kvalitetu podataka koje upotrebljavamo i dodati potpuno nove mogućnosti praćenja. Ovo je vrlo uzbudljivo vrijeme za promatranje Zemlje.

Što biste istaknuli o programu Copernicus i Sentinel?

Program Copernicus preobrazio je promatranje Zemlje. Kad sam počela raditi u ovom području, imali smo pristup samo jednoj ili dvije slike, a sada možemo pristupiti bogatstvu podataka besplatno. To je stvorilo novu paradigmu u promatranju Zemlje i omogućilo operacionalizaciju koncepata koji su nekoć bili samo teoretski. Bilo je revolucionarno.

Trebali bismo biti nevjerojatno ponosni na činjenicu da je Europa predvodila tu inicijativu, nadahnjujući druge globalne aktere, poput NASA-e, da slijede taj primjer. Dostupnost otvorenih podataka promijenila je način na koji pratimo naš planet i imala je ogroman utjecaj na primijenjenu znanost.