All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Šume u Europi pružaju nam neophodne resurse: čist zrak, čistu vodu, prirodno skladište ugljika, drvnu građu, hranu i druge proizvode. One su stanište za mnoge biljne i životinjske vrste. O izazovima s kojima se europske šume suočavaju razgovarali smo s Annemarie Bastrup-Birk, stručnjakinjom za šume i okoliš pri Europskoj agenciji za okoliš.
U kontekstu nedavne objave EEA-ina godišnjeg mehanizma za izvješćivanje o prometu i okolišu (TERM) za 2015. te u kontekstu međunarodne pozornosti trenutačno usredotočene na skandal u vezi s emisijama iz vozila, razgovarali smo s EEA-inim koordinatorom za TERM, Alfredom Sánchezom Vicenteom.
Sporazum o klimi koji je u Parizu usvojilo 195 zemalja prvi je svjetski i zakonski obvezujući sporazum takve vrste. Sporazum iz Pariza rezultat je mnogih godina priprema, dijaloga i rasta osviještenosti u pogledu potrebe za rješavanjem postojećih i mogućih učinaka klimatskih promjena. On predstavlja golem i obećavajući korak prema izgradnji svijeta s niskom razinom emisije ugljika otpornog na klimatske promjene. Taj sporazum također šalje jasnu poruku tvorcima politika i poduzećima da se odmaknu od fosilnih goriva te da ulažu u čistu energiju i mjere prilagodbe.
Zemljište i tlo ključni su za prirodne sustave i ljudsko društvo, no ljudske aktivnosti prijete funkcioniranju cjelokupnog zemljišta kao resursa, uključujući tlo. Zašto se to događa i što Europa poduzima kako bi to spriječila? Godina 2015. Međunarodna je godina tla, tako da pitanja postavljamo Geertruiju Louwagieju, voditelju projekta za procjenu tla i izvješćivanje u Europskoj agenciji za okoliš.
Zelena infrastruktura pruža privlačna rješenja za okolišne, društvene i gospodarske probleme i kao takva se treba potpuno integrirati u razne domene politike. Dok Europska agencija za okoliš priprema objavu izvješća o ulozi zelene infrastrukture u ublažavanju učinaka vremenskih i klimatskih promjena povezanih s prirodnim nepogodama, razgovarali smo s glavnim autorom Gormom Digeom, voditeljem projekta za teritorijalni aspekt održivog razvitka i okoliša, te s tim povezanu politiku i gospodarsku analizu.
U kolovozu ove godine, više od 190 zemalja postiglo je konsenzus o programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. Čelnici država će kasnije, tijekom ovog mjeseca, u New Yorku usvojiti taj program, kao i njegove ciljeve održivog razvoja. Za razliku od prethodnih, ti ciljevi održivog razvoja odnose se kako na razvijene zemlje tako i na zemlje u razvoju te su usmjereni na širi raspon tema o održivom razvoju. Mnogi od 17 ciljeva održivog razvoja obuhvaćaju čimbenike povezane s okolišem, korištenjem resursa ili klimatskim promjenama.
Kako bi proizvela dovoljne količine hrane, Europa se oslanja na intenzivnu poljoprivredu koja ima utjecaj na naš okoliš i naše zdravlje. Može li Europa pronaći način proizvodnje hrane koji je prihvatljiviji za okoliš? Postavili smo to pitanje Ybelu Hoogeveenu koji predvodi grupu unutar Europske agencije za okoliš zaduženu za pitanje utjecaja potrošnje resursa na okoliš i dobrobit ljudi.
Gospodarstvo Europe i dalje osjeća posljedice gospodarske krize koja je započela 2008. Nezaposlenost i smanjivanje plaća pogodili su milijune ljudi. Trebamo li govoriti o okolišu u trenutku kada mladi fakultetski obrazovani stručnjaci ne mogu pronaći posao u jednom od najbogatijih dijelova svijeta? Novi akcijski plan za očuvanje okoliša Europske unije čini upravo to, ali i mnogo više. Također prepoznaje okoliš kao sastavni i nerazdvojni dio našeg zdravlja i gospodarstva.
"Dobra je vijest da se u posljednjih nekoliko desetljeća znatno popravila situacija u pogledu izloženosti nekim zagađivačima zraka. Međutim, zagađivači čije su količine najviše smanjene nisu oni koji uzrokuju najviše štete po ljudsko zdravlje i okoliš", kaže Valentin Foltescu, koji izrađuje izvješća o procjeni kakvoće zraka u Europskoj agenciji za okoliš (EEA). Pitali smo Valentina što EEA čini za poboljšanje kvalitete zraka te kakvi su najnoviji podaci.
Živimo u svijetu neprekidnih promjena. Kako možemo usmjeriti te stalne promjene da bismo postigli globalnu održivost do 2050. godine? Kako možemo kratkoročno i dugoročno postići ravnotežu između gospodarstva i zaštite okoliša? Odgovor leži u načinu na koji upravljamo postupkom tranzicije pri čemu ne bismo trebali okružiti neodrživim sustavima.
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/articles/clanci or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-22 21:01
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima