Onečišćenje bukom i dalje je rasprostranjeno u Europi, ali postoje načini za smanjenje njene jačine

Često razmišljamo o onečišćenju u smislu gdje ga se može otkriti: onečišćenje zraka, vode ili tla. Međutim, postoje i vrlo specifične vrste onečišćenja koje štete ljudima te biljnom i životinjskom svijetu.

Najmanje jedan od pet Europljana trenutačno je izložen razinama buke cestovnog prometa koje se smatraju štetnima za njegovo zdravlje. Taj je broj još i veći u gradskim područjima, a problem je rasprostranjen u većini gradova u Europi. Cestovni promet daleko je najveći izvor onečišćenja bukom u Europi, prema nedavnom izvješću Europske agencije za okoliš o buci u kojem se proučavala buka koja nastaje zbog cesta, željeznica, zračnih luka i industrije. Ti su izvori u skladu s Direktivom o buci iz okoliša, koja ne obuhvaća buku od, primjerice, kućanskih aktivnosti ili susjeda ili buku na radnim mjestima.

Buka može štetiti vašem zdravlju

Procjenjuje se da je 113 milijuna Europljana izloženo dugotrajnoj prometnoj buci od najmanje 55 decibela u dnevno-večernje-noćnom razdoblju.Osim toga, 22 milijuna Europljana izloženo je visokim razinama buke željezničkog prometa, 4 milijuna pogođeno je velikom bukom zrakoplova, a oko 1 milijun izložen je visokim razinama industrijske buke.

Mnogi ljudi možda ne znaju da dugotrajno izlaganje buci, čak i pri razinama na koje smo navikli u gradskim područjima, ima znatne učinke na zdravlje. U većini europskih zemalja više od 50 % osoba koje žive u gradskim područjima izloženo je buci cestovnog prometa jačine 55 decibela ili više u izmjerenom dnevno-večernje-noćnom razdoblju. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), dugotrajno izlaganje toj razini buke vjerojatno ima negativne učinke na zdravlje.

EEA procjenjuje da dugotrajno izlaganje buci okoline svake godine diljem Europe uzrokuje 12 000 preranih smrti i pridonosi 48 000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca. Procjenjuje se i da 22 milijuna ljudi kronično pati od visokog stupnja smetnji  izazvanihg bukom, dok 6,5 milijuna ljudi pati od kroničnih poremećaja sna.

Prema podatcima SZO, ti učinci na zdravlje počinju se pojavljivati čak i ispod razine buke od 55 decibela za dnevno-večernjenoćno razdoblje i razine buke od 50 decibela za noćno razdoblje, što su izvještajni pragovi utvrđeni  EU Direktivom  o buci iz okoliša. Stoga je vjerojatno da su te brojke podcijenjene. Nadalje, informacije koje države dostavljaju u skladu sa EU zakonodavstvom  ne obuhvaćaju sva gradska područja, ceste, željeznice i zračne luke ni sve izvore buke.

Buka utječe i na biljni i životinjski svijet

Buka negativno utječe  na biljni i životinjski svijet, kako na kopnu, tako i u vodi. Onečišćenje bukom može prouzročiti niz učinaka na tjelesno stanje i ponašanje životinja te povećati razinu njihova stresa.

Primjerice, buka cestovnog prometa može žabama i pticama pjevicama otežati međusobnu komunikaciju, posebice tijekom sezone parenja. To može smanjiti njihovu sposobnost da se razmnožavaju ili ih prisiliti da napuste svoja staništa.

Drugi razlog za zabrinutost jest podvodna buka od brodarstva, proizvodnje energije, graditeljstva i drugih aktivnosti. Primjerice, istraživanje je otkrilo oštećenje sluha u kitova, što može naštetiti njihovoj sposobnosti da međusobno komuniciraju i pronađu hranu.

Pst! Tišina, molim!

Europske zemlje poduzele su niz mjera za smanjenje i upravljanje razinama buke. Međutim, prema EEA izvješću o buci, bilo je teško procijeniti njihove koristi u kontekstu  postizanja pozitivnih zdravstvenih ishoda.

Primjeri najpopularnijih mjera za smanjenje buke u gradovima uključuju zamjenu starog asfalta na cestama asfaltom glatkije površine, bolje upravljanje prometnim tokovima i smanjenje ograničenja brzine na 30 km/h. Neki su gradovi proveli i projekte usmjerene na prikrivanje prometne buke postavljanjem u gradska središta zvukova koji su ugodniji uhu, kao što su slapovi. Nekim mjerama nastoji se ojačati svijest i promijeniti ponašanje ljudi, pa ih se potiče na korištenje manje bučnih načina prijevoza, kao što su vožnja biciklom, električna vozila ili pješačenje.

Brojni gradovi i regije uspostavili su i takozvana tiha područja, uglavnom parkove i druge zelene površine u koje ljudi mogu pobjeći od gradske buke. Ta područja, čije stvaranje, namjenu i zaštitu potiču propisi EU, mogu polučiti znatnim koristima za okoliš i zdravlje, kako je navedeno u izvješću Europske agencije za okoliš o tihim područjima u Europi iz 2016.

Međutim, istraživanje Europske agencije za okoliš otkrilo je probleme povezane sa dostupnošću i pristupom tim lokacijama, posebice u bučnijim gradskim središtima, u kojima je tiha zelena područja teško pronaći i do njih stanovnici ne mogu doći za 10 minuta hoda od svog doma.

Smanjite jačinu buke

Jasno je da ne možemo živjeti bez zvuka ili buke, a smanjenje onečišćenja bukom na „nulu” nije realno. Međutim, EU poduzima mjere kako bi se osiguralo da se jačina buke smanji i nanosi manje štete okolišu i zdravlju. To je velik zadatak.

Već je sada jasno da se cilj EU za 2020. po pitanju smanjenja onečišćenja bukom, kao što je utvrđeno u Sedmom programu djelovanja EU za okoliš o smanjenju onečišćenja bukom i prelasku na razine izloženosti buci koje preporučuje SZO, neće ispuniti. Mnoge države članice EU morat će učiniti više kako bi poduzele korake nužne za rješavanje problema onečišćenja bukom, posebice u provedbi EU Direktive o buci iz okoliša.