Grafički informacije

Grafički informacije — 2015-03-11

Na koji su način okoliš, naša dobrobit i zdravlje povezani? — 2015-03-12

Prirodni resursi pokreću našu proizvodnju i potrošnju, stvaraju bogatstva i radna mjesta te pridonose kvaliteti našeg života i dobrobiti. No razina naše potrošnje resursa narušava sposobnost naših ekosustava da nas opskrbljuju u budućnosti.

Kako učiniti naše gospodarstvo kružnim i resursno učinkovitim? — 2015-03-11

Trenutačno iskorištavamo više resursa nego što naš planet može proizvesti u određenom vremenu. Moramo smanjiti količinu otpada koji proizvodimo i količinu materijala koji crpimo.

Kako hrana koju kupujemo, jedemo ili ne jedemo utječe na okoliš? — 2015-03-12

Prije nego što završi na našim tanjurima, hranu treba proizvesti, obraditi, zapakirati, prevesti i raspodijeliti. Na svakom koraku koristimo resurse te stvaramo još više otpada i veće onečišćenje.

Koji su izvori otpada od hrane u Europi? — 2015-03-12

Otprilike se jedna trećina hrane proizvedene u svijetu gubi ili baca. Otpad od hrane predstavlja značajan gubitak ostalih resursa kao što su zemlja, voda, energija i rad.

Putevi otpada u Europi — 2015-03-12

U EU-28 i Norveškoj ukupno je proizvedeno otprilike 2500 milijuna tona otpada 2010. godine. U nastavku se nalazi pregled izvora otpada i sastava tog otpada.

Koliki dio komunalnog otpada recikliramo? — 2015-03-12

Veliki dio otpada koji bacamo možemo reciklirati. Recikliranje je dobro za okoliš jer odvraća otpad od odlagališta i osigurava sirovine za nove proizvode. Recikliranje također može potaknuti inovacije i stvoriti nova radna mjesta.

Kako možemo smanjiti količinu otpada i bolje ga iskoristiti? — 2015-03-12

Najbolji je način za ublažavanje učinka otpada na okoliš je prvenstveno sprečavanje njegovog nastajanja. Mnoge se stvari koje bacamo mogu ponovno iskoristiti, a druge se mogu reciklirati za sirovine.

Otkud dolazi morski otpad i koji su njegovi učinci? — 2015-03-12

Sve više smeća završava u svjetskim oceanima i šteti zdravlju ekosustava, ubija životinja te ugrožava ljudsko zdravlje. Rješenje leži u sprječavanju nastanka otpada i boljem upravljanju otpadom na kopnu.

Klima u Europi se mijenja — 2015-10-15

Klimatske promjene utjecat će na gotovo svaki aspekt naših života. Zbog povećanog intenziteta i učestalosti padalina u brojnim dijelovima Europe češće će dolaziti do velikih poplava. U drugim dijelovima Europe, uključujući južni dio Europe, zbog visokih temperatura i smanjene učestalosti padalina u brojim će dijelovima dolaziti do suše.

Jesmo li spremni na klimatske promjene? — 2015-10-15

Klimatske promjene uzrokuju razne posljedice za naše zdravlje, ekosustave i gospodarstvo. U nadolazećim desetljećima te bi posljedice mogle postati još ozbiljnije. Ako im se ne posvetimo, te bi nas posljedice mogle skupo koštati u smislu povećanog broja bolesti, nepovoljnih učinaka na ekosustave i oštećenja imovine i infrastrukture.

Klimatske promjene i mora — 2015-10-15

Zbog klimatskih promjena došlo je do zagrijavanja oceana, što je uzrokovalo zakiseljavanje morskog okoliša i promjenu obrazaca padalina. Ovakva kombinacija faktora pogoršava učinke drugih ljudskih djelovanja na mora, što dovodi do gubitka bioraznolikosti u oceanima.

Klimatske promjene i poljoprivreda — 2015-10-15

Poljoprivreda, osim što je pogođena klimatskim promjenama, i sama uzrokuje klimatske promjene. EU treba smanjiti emisije stakleničkih plinova uzrokovanih poljoprivrednom proizvodnjom i prilagoditi sustav proizvodnje hrane klimatskim promjenama. Budući da se suočavamo s povećanom globalnom potražnjom i natjecanjem za resursima, proizvodnju i potrošnju hrane u EU-u treba sagledati u širem kontekstu te povezati poljoprivredu, energiju i sigurnost hrane.

Tlo i klimatske promjene — 2015-10-15

Tlo je jako bitan i često zanemareni element sustava klime. Nakon oceana, drugi je najveći pohranitelj ili „primatelj” ugljika. Obnova ključnih ekosustava na tlu i održiva uporaba zemljišta u urbanim i ruralnim područjima može nam pomoći ublažiti klimatske promjene i prilagoditi im se.

Ublažavanje klimatskih promjena — 2015-10-15

Napori Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova daju rezultate. Očekuje se da će EU dostići svoj jednostrani cilj smanjenja od 20 % (u usporedbi s 1990. godinom) čak prije dogovorenoga roka koji je 2020. godine. Osim toga, EU namjerava smanjiti domaće emisije za barem 40 % do 2030. godine i dalje smanjiti emisije ugljika u proizvodnji do 2050. godine. Trenutačno se u EU-u oslobađa oko 10 % globalne emisije stakleničkih plinova.