Razgovor: Ulaganje u svrhu održivosti

Koja je misija EIB-a?

EIB je financijski ogranak EU-a. Potiče održivi rast unutar EU-a, ali i na globalnoj razini. Čvrsto smo predani održivom razvoju, što je ugrađeno u naše temeljne dokumente i politike, kao što su Plan za klimatsku banku i okvir za okolišnu i socijalnu održivost, kao i u način na koji smo usvojili održivo financiranje kao model poslovanja za sve svoje aktivnosti.

Veliki globalni okviri politika koje želimo provesti, u okviru nadležnosti koje imamo kao javna banka, uključuju ciljeve održivog razvoja, Pariški sporazum o klimatskim promjenama i okvir za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020.

Na čemu osobno radite u EIB-u?

Na čelu sam odjela za politiku zaštite okoliša u okviru Ureda za okoliš, klimu i socijalna pitanja te vodim program Banke za bioraznolikost. U praksi, to znači osiguravanje primjerenih standarda i zahtjeva za obavljanje našeg posla na način koji uzima u obzir rizike za okoliš i kojim se okolišna pitanja uključuju u naše druge politike.

Svi se naši projekti procjenjuju iz socijalne, klimatske i okolišne perspektive, a moja je dužnost osigurati da su naše aktivnosti pozitivne za prirodu. To podrazumijeva povećanje financijskih sredstava za potporu bioraznolikosti, rješavanje uzroka gubitka bioraznolikosti i, naravno, pokretanje postupka otklanjanja rizikâ za bioraznolikost iz financijske perspektive.

Kako EIB može pomoći Europi u njezinu prijelazu na održivost?

EIB je odgovorio na Europski zeleni plan donošenjem Plana za klimatsku banku, u kojem su utvrđeni naši ambiciozni ciljevi za djelovanje u području klime i okolišne održivosti. Grupa EIB-a, koja obuhvaća i Europski investicijski fond, u tom se planu obvezala da će između 2021. i 2030. poduprijeti ulaganja u djelovanje u području klime i okolišnu održivost u iznosu od 1 bilijun eura.

Međutim, čak i prije Europskog zelenog plana, EIB je 2019. preuzela značajnu obvezu u smislu povećanja udjela svojeg financiranja namijenjenog djelovanju u području klime i okolišne održivosti na najmanje 50 % i više do 2025. Od početka 2021. sve nove operacije Grupe EIB-a usklađene su s ciljevima i načelima Pariškog sporazuma.

Kad je riječ o okolišnoj održivosti, uloga EIB-a uvelike je povezana s pružanjem potpore klijentima u rješavanju nekih tržišnih nedostataka, poremećaja u pogledu poticaja i nedostatka ulaganja. To može uključivati upotrebu okvira za mjerenje koji obuhvaćaju pozitivne i negativne učinke njihovih projekata na prirodu.

Koji su trenutačno najveći izazovi u smislu ulaganja u održivost?

Smatram da su to pitanja povezana s regulativom te veličinom i strukturom tržišta koja često utječu na financijsku održivost ulaganja. Osim toga, različiti standardi među zemljama otežavaju ulaganja u održivost.

Još jedan zajednički izazov u javnom sektoru jest nedostatak resursa za osmišljavanje ili provedbu ulaganjâ. U nekim slučajevima to dovodi do lošeg planiranja, osobito za složena ulaganja. Još jedna prepreka ulaganjima koju smo utvrdili jest činjenica da je često teško ostvariti isplative projekte u sektoru zaštite okoliša, na primjer u kružnom gospodarstvu ili u prirodnom kapitalu.

Jedan od načina na koji možemo pomoći u prevladavanju tih izazova jest prijelaz na model projekta u kojem postoje brojni ulagači koji dijele rizik. Tome također može doprinijeti javni sektor pružanjem bespovratnih sredstava, čime se dodatno smanjuje rizik od tih ulaganja.

Gdje vidite najveće mogućnosti za ulaganje u održivost?

Kao stručnjakinja za bioraznolikost zaista sam sretna zbog toga što je program za bioraznolikost podignut na istu razinu kao i klimatski program. Postali smo svjesni toga da, ako ne riješimo problem degradacije okoliša u cjelini, nećemo ispuniti svoje ciljeve održivosti.

Mislim da će ta činjenica potaknuti ponovno promišljanje i ponovno usklađivanje našeg financiranja. Smatram da projekti koji se temelje samo na prirodnom kapitalu nikako neće postati dominantni, ali zahvaljujući sve većem broju obećanja i preuzetih obveza, među ostalim iz privatnog sektora i središnjih banaka, bit će mnogo više ulaganja u rješavanje problema gubitka bioraznolikosti i pokretača koji je uzrokuju. Time se može ubrzati tranzicija u smjeru uvažavanja prirode, primjerice u industrijskom i proizvodnom sektoru.

Istodobno smatram da zajednica koja djeluje u području bioraznolikosti također prepoznaje da to ne možemo činiti sami, već da moramo iskoristiti brojne mogućnosti i sinergije s klimatskim programom. Osiguravanje tih poveznica može dovesti do većeg financiranja za borbu protiv klimatskih promjena, što bi pozitivno utjecalo na prirodu.

Drugi je aspekt da je financiranje biološke raznolikosti u velikoj mjeri povezano s otpornošću zajednica i njihovim sredstvima za život. Mislim da ćemo, ako se bavimo i nekim socijalnim pitanjima unutar i izvan EU-a, kao i nejednakostima, imati pozitivniji učinak na biološku raznolikost.

© Anna Sander, Well with Nature /EEA

Kako mjerite napredak?

Ne možete postići učinak ako ga ne mjerite na odgovarajući način; mjerenjem učinka također ćemo steći uvid u to jesmo li na pravom putu i trebamo li promijeniti vrstu djelovanja koje financiramo.

Potrebna su nam barem dva skupa pokazatelja:pokazatelji o kojima izvješćuju zemlje i pokazatelji na razini projekta. Moramo mjeriti ostvarenja, ishode i učinak. Kad je riječ o ostvarenjima, to može biti, na primjer, količina tla koja se obnavlja do određene razine.

Kad je riječ o učinku, surađujemo s partnerima, uključujući EEA, na razvoju usklađenijih pokazatelja o onečišćenju, bioraznolikosti i drugim područjima zaštite okoliša kako bismo mogli upotrebljavati iste definicije i podatke. Budući da privatni sektor i financijski sektor postaju mnogo proaktivniji s novim inicijativama, ta je konsolidacija prijeko potrebna.

Što EIB čini kako bi poboljšao održivost vlastitih operacija?

Naravno, najveći učinak možemo postići osiguravanjem održivosti financiranja koje pružamo. Međutim, Banka je također certificirana u okviru EMAS-a (sustava EU-a za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje) te imamo strategiju za poboljšanje održivosti našeg rada.

Unutar Banke uvelike se poziva na smanjenje našeg ugljičnog otiska, pri čemu su putovanja glavna sastavnica. Kao i na mnogim drugim mjestima, naš ugljični otisak smanjio se tijekom pandemije bolesti COVID-19 i sada pokušavamo zadržati neke od dobrih praksi koje smo naučili tijekom tog razdoblja, primjerice održavanje sastanaka putem interneta.

Ipak, u mnogim je slučajevima potrebno posjetiti, primjerice, lokacije na kojima se odvijaju projekti, posebno izvan EU-a, kako bi se na odgovarajući način proveo naš nadzor i kako bismo surađivali s tamošnjim zajednicama. Eksperimentirali smo s upotrebom satelitskih snimaka i virtualnih obilazaka, ali i dalje je teško provoditi nadzor na daljinu.

Primjerice, u našem uredu morali smo razmotriti upotrebu energije, papira i vode. Smatram da je podizanje razine osviještenosti među osobljem od ključne važnosti. Osim toga, sve više kolega dolazi na posao biciklom ili koristi javni prijevoz, koji je besplatan u Luksemburgu.

Što europski građani mogu učiniti kako bi podržali ciljeve EIB-a?

Građani bi nas uvijek trebali pozivati na odgovornost u pogledu naših ciljeva, politike i rada, primjerice putem Europskog parlamenta ili organizacija civilnog društva s kojima Banka vodi konstruktivan dijalog o mnogim temama.

Ono što je možda još važnije jest uključivanje građana na lokalnoj i nacionalnoj razini jer je financiranje Banke potaknuto potražnjom za novim projektima i inicijativama. Za povećanje potražnje potrebna je suradnja s nacionalnim vladama kako bi se osiguralo da će one uspostaviti poticajno okruženje koje će EIB-u omogućiti da pruži potporu privatnom i javnom sektoru u provedbi Europskog zelenog plana.

Općenito, mislim da bi građani i građanke trebali biti glasniji i angažiraniji. Sve svoje nade ulažemo u mlađe generacije, stoga je važno da mladi budu aktivni i angažirani te da glasaju.

Eva Mayerhofer

Glavna stručnjakinja za okoliš i bioraznolikost Europske investicijske banke