Pomorski promet EU-a: prvo izvješće o utjecaju na okoliš potvrđuje dobar napredak prema održivosti i ukazuje da su potrebni dodatni napori za sve veće zahtjeve

S obzirom na to da se 77 % europske vanjske trgovine i 35 % ukupne trgovine po vrijednosti između država članica EU odvija morskim putem, pomorski promet ključan je dio međunarodnog lanca opskrbe. Unatoč padu pomorskog prometa 2020. zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19, očekuje se snažan rast tog sektora tijekom sljedećih desetljeća, potaknut sve većom potražnjom za primarnim resursima i kontejnerskim prijevozom.

U tom kontekstu, Izvješće o utjecaju europskog pomorskog prometa na okoliš, koje su danas objavile Europska agencija za okoliš i Europska agencija za pomorsku sigurnost, označava prvu sveobuhvatnu analizu tog sektora. U izvješću se pokazuje da brodovi proizvode 13,5 % svih emisija stakleničkih plinova iz prometa u EU, iza emisija iz cestovnog prometa (71 %) i zračnog prometa (14,4 %). Emisije sumpor dioksida (SO₂) iz brodova koji pristaju u europske luke iznosile su 2019. otprilike 1,63 milijuna tona, a očekuje se da će se ta brojka dodatno smanjiti tijekom sljedećih desetljeća zbog strožih ekoloških pravila i mjera.

Procjenjuje se da je pomorski promet pridonio činjenici da se razina podvodne buke u vodama EU u razdoblju od 2014. do 2019. više nego udvostručila te da je od 1949. odgovoran za polovicu svih neautohtonih vrsta unesenih u europska mora. Međutim, iako je količina nafte koja se prevozi morem u stalnom porastu, u vodama EU tijekom posljednjeg desetljeća zabilježeno je samo osam slučajnih izlijevanja srednjih do velikih tankera nafte od ukupno 62 do kojih je došlo na svjetskoj razini.

U zajedničkom izvješću ocjenjuje se trenutačno stanje novih rješenja za održivost pomorskog prometa, uključujući alternativna goriva, baterije i opskrbu električnom energijom na kopnu, te se pruža sveobuhvatna slika njihove primjene u EU. U njemu se navode i budući izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za industriju, uključujući mogući utjecaj podizanja razine mora na luke.

„Naša Strategija održive i pametne mobilnosti jasno pokazuje da svi načini prijevoza moraju postati održiviji, pametniji i otporniji, uključujući pomorski promet. Iako je pomorski promet posljednjih godina poboljšao svoj ekološki otisak, i dalje se suočava s velikim izazovima u pogledu dekarbonizacije i smanjenja onečišćenja. Najnoviji dokazi pokazuju da se našim politikama nastoji pomoći sektoru u suočavanju s tim izazovima kroz optimalno korištenje inovativnih rješenja i digitalne tehnologije. Na taj način pomorski promet može nastaviti rasti i ispunjavati svakodnevne potrebe naših građana na ekološki prihvatljiv način, a da pritom zadrži svoju konkurentnost i nastavi stvarati kvalitetna radna mjesta", rekla je Adina Vălean, povjerenica EU za promet.

„Ovo zajedničko izvješće daje nam izvrstan pregled sadašnjih i budućih izazova povezanih s pomorskim prometom. Poruka je jasna: očekuje se da će se pomorski promet u narednim godinama povećati, a ako ne djelujemo odmah, taj će sektor proizvoditi sve više emisija stakleničkih plinova, onečišćujućih tvari u zraku i podvodne buke. Neometan, ali brz prijelaz sektora ključan je za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog plana i pomak prema ugljičnoj neutralnosti. Time će se za europsku prometnu industriju stvoriti i nove gospodarske prilike kao dio nužnog prijelaza na održivo plavo gospodarstvo. Izazov je golem, ali imamo tehnologije, resurse i volju da se suočimo s njime", izjavio je Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.

„Održivost potaknuta inovacijama prilika je za pomorski promet da dovrši prijelaz koji je ekvivalentan prijelazu s jedrilica na parobrode. Ta nova pomorska revolucija ovisit će o brodovima koji su razvijeni s pomoću napredne tehnologije i digitalnih rješenja, ali i o višeslojnom, potpuno uključivom procesu na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini koji obuhvaća aspekte sigurnosti, zaštite te socijalne i ekološke aspekte. Međutim, ključna je i uloga pomorskog prometa kao poveznice u transnacionalnom logističkom lancu. To znači da svi dijelovi tog lanca – od luka do sektora brodogradnje, od pošiljatelja do privatnog i javnog financijskog sektora – moraju biti uključeni u naše napore za postizanje održivosti", rekla je Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost.

„Iako europski sektor pomorskog prometa ima ključnu ulogu za naše gospodarsko blagostanje, ovo izvješće jasno pokazuje da pomorski promet u Europi i cijela međunarodna pomorska zajednica imaju odgovornost bez odlaganja uložiti veće napore u smanjenje ekološkog otiska ovog sektora. Iako su već poduzeti koraci na temelju europskih i međunarodnih politika, potrebno je još puno više za ključni pomak prema održivom sektoru pomorskog prometa kojim se pridonosi osiguranju buduće dobrobiti i opstanka naših najosjetljivijih ekosustava i obalnih područja te dobrobiti Europljana", izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.

Ključni utjecaji na okoliš

• Emisije stakleničkih plinova: brodovi koji pristaju u lukama EU-a i Europskog gospodarskog prostora tijekom 2018. sveukupno su proizveli oko 140 milijuna tona emisija CO₂ (otprilike 18 % ukupnih emisija CO₂ iz pomorskog prometa na svjetskoj razini te iste godine).
• Onečišćenje zraka: emisije sumpor dioksida (SO₂) koje su proizveli brodovi tijekom pristajanja u europskim lukama 2019. godine iznosile su otprilike 1,63 milijuna tona, što je otprilike 16 % svjetskih emisija SO₂ iz međunarodnog pomorskog prometa.
• Podvodna buka: brodovi stvaraju buku koja na različite načine može utjecati na morske vrste. Procjenjuje se da se ukupna akumulirana podvodna  buka u vodama EU-a između 2014. i 2019. više nego udvostručila. Kontejnerski brodovi, putnički brodovi i tankeri stvaraju najviše emisija bukom od propelera.
• Strane vrste: sveukupno je od 1949. sektor pomorskog prometa odgovoran za najveći udio stranih vrsta unesenih u mora koja okružuju EU, odnosno gotovo 50 % svih vrsta, a najveći broj tih vrsta pronađen je u Sredozemnom moru. Od tih vrsta, 51 se smatra vrstom velikog utjecaja, što znači da mogu utjecati na ekosustav i autohtone vrste. U izvješću se navode i dostupni podatci  za procjenu punog učinka na staništa i vrste.
• Onečišćenje naftom: od ukupno 18 velikih slučajnih izlijevanja nafte u svijetu od 2010. samo su tri bila u EU (17 %). Boljim praćenjem, provedbom zakonske regulative i informiranjem pridonosi se smanjenju onečišćenja naftom iako količina nafte koja se prevozi morem tijekom posljednjih 30 godina stalno raste.

Plovidba prema održivosti

Pomorski promet EU-a suočen je s ključnim desetljećem za prijelaz sektora na gospodarsku, društvenu i ekološku održivost. Većina brodova koji putuju u EU smanjili su svoju brzinu do 20 % u odnosu na 2008., čime su također smanjene emisije, ukazuje izvješće.

Osim toga, kao moguće alternative za upotrebu u pomorskom prometu počinju se koristiti nekonvencionalna goriva i izvori energije kao što su biogoriva, baterije, vodik ili amonijak, koji imaju potencijal za dekarbonizaciju sektora i postizanje nultih emisija. Opskrba električnom energijom na kopnu (kada brodovi zaustavljaju svoje motore i spajaju se na izvor napajanja na kopnu dok su na vezu u luci) može osigurati čist izvor energije u morskim lukama i lukama unutarnje plovidbe.

POVEZNICA NA IZVJEŠĆE I INFORMATIVNE ČLANKE

EEA: https://www.eea.europa.eu/publications/maritime-transport/

EMSA: http://www.emsa.europa.eu/emter

KONTAKTI ZA MEDIJE

• EMSA: Ruth McDonald: Ruth.MCDONALD@emsa.europa,eu; mobilni telefon +351 913 151 610
• Europska agencija za okoliš (EEA): Antti Kaartinen: Antti.Kaartinen@eea.europa.eu; mobilni telefon: +45 2336 1381
• Europska agencija za okoliš (EEA): Constant Brand: Constant.Brand@eea.europa.eu; mobilni telefon: +45 2174 1872